Flag of Timor-Leste

Projetu Remata

Language: English | Tetun

Kreximentu Ekonomia no Komérsiu

Konsolidasaun Rekuperasaun Kooperativa Agro-Negósiu iha Timor-Leste

Hodi apoiu Timor-Leste iha sustentabilidade redús ki’ak no nutrisaun, projetu USAID akompaña agrikultores Timor-Leste hodi nune’e sira bele muda sai husi subsisténsia ba mais diversifikada, rendimentu ba jeneraliza agrikultór no liga ho nasionál no merkadu internasionál. Projetu USAID mós servisu hamutuk ho governu Timor-Leste nia objetivu hodi apoiu tranzisaun husi subsisténsia ba agrikultór komérsiu no hodi hasae produsaun no produtividade ba iha save ba produtu sasán agríkola.

Dezenvolve Agrikultura Komunidade

USAID nia projetu Dezenvolve Agríkola Komunitáriu (DAK) halo parseiru ho atór setór privadu sira, inklui kompañia Enerjia Amerikanu nian ConocoPhillips no Super-merkadu bo’ot rua – Kmanek no DiliMart- hodi fó apoiu ba família agrikultór sira liuhusi formasaun iha abilidade negósiu nian no teknolojia ortikultura liuhusi halo ligasaun entre agrikultór ki’ik ho komersiante bo’ot sira. DAK mós implementa USAID nia atividade Trilateral primeiru, ne’ebé mak hanesan esforsu kolaborativu entre EUA, Xina no Timor-Leste, hodi hadi’a seguransa ai-han liuhusi mellora pratika agrikultura sira. Adisionalmente, DAK serbisu hodi kapasita feto Timor-oan sira sai hanesan atór ekonomia iha sira nia komunidade ne’ebé sira serbisu ba, buat ne’ebé importante duni tanba konsidera presaun sosiál no kultura ba feto sira hodi fó atensaun ba família no uma-kain.

Demokrátiku no Governasaun

Hamenus Konflitu liu husi Orientasaun Polisiamentu Komunitária

USAID nia programa Hamenus Konflitu liuhusi Projetu Polisiamentu Komunitária ne’ebe hanaran HAKOHAK, servisu hamutuk ho komunidade no Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hodi promove seguransa liu husi hametin kolaborasaun entre sidadaun sira no polisia. Fundu mai husi Programa Asisténsia Seguransa no Estabilizasaun, Departamentu Estadu nian hamutuk ho apoiu adisional husi Programa Ajudu Nova Zelándia nian, USAID nia Projetu HAKOHAK haforsa kapasidade ba PNTL, sosiedade sivíl, no lideransa komunitária sira hodi implementa pratika polisiamentu komunitária ne’ebe efikás.

Haforsa Responsabilidade iha Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL)

Hasa’e kapasidade PNTL hodi fornese servisu ne’ebe importante no estabelese kredibilidade ba Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) entre populasaun jerál mak nudar prioridade importante ba Governu Timor-Leste (GoTL) no lideransa PNTL. USAID parseria hamutuk ho GoTL no PNTL hodi apoiu prioridade ne’e liu husi oferese asisténsia ba instituisaun setór seguransa importante rua iha Ministériu Defeza no Seguransa; Eskritóriu Sekretáriu Estadu Seguransa no PNTL.

Haforsa Desentralizasaun iha Provedoria dos Direitos Humanos e Justica (PDHJ)

Iha Maiu 2013, USAID fornese apoiu Governu ba Governu primeiru  ba Provedoria dos Direitos Humanos e Justica (PDHJ). Liu husi ajudu ne’e, USAID apoiu ekipa PDHJ nian hodi dezenvolve no fornese matéria no treinamentu ne’ebe bele garante sira ba monitoriza atividade instituisaun privadu no públiku ne’ebe relevante ba prestasaun servisu, dezenvolvimentu infraestrutura no prosesu orsamentu públiku.

Promove a reprezentasaun signifikativu e Responsivu (IRI)

USAID Promove a reprezentasaun signifikativu e Responsivu apoiu nasaun nia partidu polítiku iha sira nia esforsu ba sai efetivu liu, transparente, no responsivu liu husi haforsa estrutura baze no peskiza no kapasita komunikasaun. Liu husi fundu ne’e, USAID ajuda membru parlamentu sira hasae sira nia reprezentasaun ba iha konstituisaun liu husi dezenvolve kapasitasaun outreach no asiste partidu polítiku hasae sura nia kolaborasaun hamutuk ho administrasaun lokál. Alende ne’e, USAID Fostering Meaningful and Responsive Representation akompaña iha promove eleisaun ne’e livre, justu no pas durante eleisaun nasionál 2012 iha Timor-Leste, fornese edukasaun votante no síviku no apoiu observasaun ba eleisaun.  

Envolvimentu Foin sa’e ba Promove Estabilidade (YEPS)

Timor-Leste agora daudaun iha momentu krítiku iha nia transformasaun husi rekuperasaun postu de konflitu ba dezenvolvimentu tempo naruk. Kuaze metade (46%) de populasaun iha Timor-Leste mak iha idade 18 ba kraik, no kontária grupu juventude (entre tinan 15-29) kuaze porsentu 30 husi populasaun Timor nian. Ne’e duni USAID fiar katak foin sa’e Timor oan tenke involve diretamente iha polítiku, ekonómiku no sosiál nudar sófer ba nasaun nia futuru.

Edukasaun

Labarik hotu Lee

USAID Projetu Labarik hotu Lee tau hamutuk tékniku inovativu de treinamentu ba profesores ho matéria edukasionál lingua tetun. Tékniku hanorin ne’e no matéria edukasionál ajuda profesores ho abilidade no matéria ne’ebe nesesáriu ba hanorin labarik hodi lee bele efetivu liu. Labarik hotu Lee ho hanoin atu hadi’a numeru ba labarik sira ne’ebe lee liu husi reforsa asesu ba matéria hanorin no aprende ne’ebe relevante. Alende ne’e, Labarik hotu Lee apoiu ajénsia governu relevante iha foti desizaun no planu ba futuru hodi hadi’a estatístika edukasaun iha Timor-Leste.        

Projetu Prevensaun Husik Eskola (SDPP)

USAID’s projetu Pilotu ba Prevene Husik Eskola (SDPP) nudar projetu multi-nasionál ne’ebe muda husik eskola husi eskola primária no sekundária iha Timor-Leste. SDPP servisu hamutuk ho eskola 190 iha Timor-Leste, involve besik estudante 30,000 iha graus 4, 5, no 6, no profesór hamutuk 900. SDPP dezeña no teste efetividade ba intervensaun variadu iha risku husik eskola husi eskola primária no sekundária. Projetu jeneraliza data para bele uza husi governu no parseria doadór sira hodi hasa’e risku husik eskola no troka hanoin ba husik eskola ho papél enkoraja joven sira aprende iha eskola.   

Global Health

Projetu Hadi’ak Saúde (HADIAK)

USAID nia Projetu HADIAK haree liu ba iha inan, kosok oan foin moris, no haforsa sistema saúde labarik, ho énfaze ida ne’ebe partikulár hodi ajuda komisaun saúde nivel distritu sira prepara no apoiu deskonsentrasaun eventual ba iha servisu saúde governu Timor-Leste nian. USAID la fornese prestasaun servisu direita ; maibé HADIAK hakbiit instituisaun Ministériu Saúde sira hodi hadi’a enquadramentu organizasaun, rekursu umanu, destreza tékniku sira ne’ebe presiza hodi implementa Governu nia Planu Estratéjia Nasionál ba Setór Saúde.     

Liga Inan

USAID Projetu Liga Inan nudar aprosimasaun inovativu ba halo ligasaun feto isin rua sira ho informasaun saúde no ho sira nia parteira ne’ebe serve sira liu husi uza telefone, hotu liu husi mensajen no fasilita komunikasaun lian. Rapidamente aumenta nain ba telefone, alende ba relativamente família ki’ak sira, uza teknolojia telefone hanesan opsaun di’ak ba fornese mensajen saúde no hadi’a uza ba servisu, mak hanesan fornesimentu ba parteira ou doutór.