Flag of Timor-Leste

Labarik hotu Lee

Language: English | Tetun

Objetivu:

Hodi hadi’a alfabetizasaun infantíl liu husi livru alfabetizasaun inovativu no hanorin no lee ba profesór no parente.

Lokalidade:

Nasaun laran tomak

Parseriu:

The Asia Foundation

Sub-grantee: The Alola Foundation and Institutu Mary Mackillop (IMM)

Durasaun:

September 2012 – December 2014

 

Akordu Kooperativa:

$300,000.00

Parseriu Kontaktu:

Susan Marx

Xefe de Ekipa

Email: smarx@asiafound.org    

USAID Kontaktu:

Cândido da Conceição

Project Management Specialist

Email: cconceicao@usaid.gov

Lala’ok:

Timor-Leste, demokrasia foun datoluk iha mundu, ne’ebe hala’o eleisaun livre no justu hitu dezde independénsia iha 2002. Bainhira nasaun halo ona hodi aumenta numeru signifikativu iha governasaun, reforma lejislativu, harii instituisaun estadu, no responsabilidade sidadaun, Governu Timor-Leste kontinua hasoru dezafiu boot. Ne’e inklui fraku de institusionál no kapasidade umanu iha instituisaun governu, estremu dependénsia ba fundu petrolíferu, no risku pobreza ne’ebe aas, dezempregu no alfabetizasaun. Edukasaun iha Timor-Leste hanesan buat ne’ebe krítiku tebes, ho oportunidade ba  inovativu no presiza tebes ba labarik alfabetizmu. Husi Peskiza 2009 Banku Mundiál indika katak porsentu 70 ba faze 1 estudante Timoroan labele atu lee letra ida husi testu simples ne’ebe random selekta mezmu iha lingua ofisiál nasaun Portugues ou Tetun, alende porsentu 40 estudante iha faze 2 no porsentu 20 husi faze 3 ho performa ne’ebe mak hanesan.    

Rezumu:

USAID Projetu Labarik hotu Lee tau hamutuk tékniku inovativu de treinamentu ba profesores ho matéria edukasionál lingua tetun. Tékniku hanorin ne’e no matéria edukasionál ajuda profesores ho abilidade no matéria ne’ebe nesesáriu ba hanorin labarik hodi lee bele efetivu liu. Labarik hotu Lee ho hanoin atu hadi’a numeru ba labarik sira ne’ebe lee liu husi reforsa asesu ba matéria hanorin no aprende ne’ebe relevante. Alende ne’e, Labarik hotu Lee apoiu ajénsia governu relevante iha foti desizaun no planu ba futuru hodi hadi’a estatístika edukasaun iha Timor-Leste.

All Children Reading

USAID’s Labarik hotu Lee iha Komponente Importante tolu:

  1. Produsaun ba pakote rekursu alfabetizasaun;
  2. Dezenvolve treinamentu visual inovativu ba profesores hodi demonstra dalan ba utiliza matéria foun ba fasilidade di’ak hodi labarik sira aprende no lee; no
  3. Elabora parente no familiariza sira ho importánsia ba kontinua edukasaun ba sira nia labarik no akadémiku ba hare iha uma. 

Iha tinan 2013, USAID Labarik Hotu Lee kobre ona rezultadu di’ak hanesan tuir mai:

  1. Konkluzaun ba treinamentu tinan lima ba profesores eskola primária 31 hodi hadi’a sira nia métodu hanorin no abilidade. Partisipa no ekipadu ho abilidade ba reforsa labarik no foin sa’e sira ne’ebe interese iha lee. Alende ne’e, profesores dezenvolve kurikulum hodi fila fali no treinu ema barak iha sira nia instituisaun uza matenek no rekursu ne’ebe sira simu iha treinamentu.   
  2. Produsaun ba fatin rekursu alfabetizasaun ne’ebe inklui livru ba labarik, flashcards (Karta ba hanorin), no fotografia motivasaun iha tetun ba uza iha klase laran. Fatin rekursu ne’e distribui ba distritu hotu liu husi partisipasaun iha treinamentu ACR’s
  3. Treinu profesores iha estratéjia formulasaun ba enkoraja labarik ho ekipa servisu no abilidade sosiál. Treinamentu ne’e benifisia kuaze labarik 1,000 iha komunidade ne’ebe tarjeitu ba.
  4. Produsaun ba “Hanorin Manual”, ne’ebe uza iha eskola 30, benefisia kuaze labarik 1,000 hale’u nasaun laran tomak.