Flag of Timor-Leste

Dezenvolve Agríkola Komunitáriu (DAK)

Language: English | Tetun

Prepózitu:

Atu liga agrikultór subsisténsia sira ba merkadu komérsiu no harii sira nia kapasidade hodi bele prienxe ezijensia merkaduria ba kualidade, kuantidade no konsisténsia husi produsaun agríkola

Fatin:

Distritu Aileu no Dili          

Parseiru:

Dezenvolvimentu alternativu, Inc. (DAI)

Durasaun:

Jullu 2010 – Fevereiru 2015

Kontratu:

$8,279,087.00

Parseiru nia kontaktu:

Catherine Johnston

Xefe Grupu

Email: Catherine_Johnston@dai.com

USAID nia kontaktu:

Cândido da Conceição

Project Management Specialist

Email: cconciecao@usaid.gov

LALA'OK:

Embora agrikultura sai hanesan fonte prinsipál hodi sustenta moris ba kuaze 80% populasaun Timor-Leste, maioriamente agrikultór sira sei iha asesu limitadu ba teknolojia no pratika sira ne’ebé presiza ba produsaun agríkola ne’ebé sustentável no efisiente. Produtór subsisténsia no komersiál hasoru limitasaun ne’ebé signifikante, inklui limitasaun asesu ba kualidade input, rezultadu menus depois kolleita no asesu ne’ebé limitadu ba merkadu. USAID nia estratéjia dezenvolvimentu ba tinan 5 (2013-2018) identifika kreximentu ekonomia ne’ebé inkluzivu iha setór agrikultura hanesan sentru ida hodi reforsa kapasidade institusionál and umanu ba dezenvolvimentu nasaun nian.

Atu  apoiu Timor-Leste hodi redús pobreza no mal-nutrisaun ne’ebé sustentável, USAID nia projetu ajuda agrikultór Timor-oan sira atu muda husi agrikultura ne’ebé subsisténsia ba agrikultura ne’ebé mais deversifikadu, prodús rendimentu agrikultura hodi liga ba merkadu doméstiku no merkadu internasionál. USAID nia projetu mós aliña ho governu Timor-Leste nia objetivu hodi fó apoiu ba tranzisaun husi agrikultura subsisténsia ba agrikultura komersiál no atu aumenta produsaun no produtividade husi produtu agríkola prinsipál. 

REZUMU:

USAID nia projetu Dezenvolve Agríkola Komunitáriu (DAK) halo parseiru ho atór setór privadu sira, inklui kompañia Enerjia Amerikanu nian ConocoPhillips no Super-merkadu bo’ot rua – Kmanek no DiliMart- hodi fó apoiu ba família agrikultór sira liuhusi formasaun iha abilidade negósiu nian no teknolojia ortikultura liuhusi halo ligasaun entre agrikultór ki’ik ho komersiante bo’ot sira. DAK mós implementa USAID nia atividade Trilateral primeiru, ne’ebé mak hanesan esforsu kolaborativu entre EUA, Xina no Timor-Leste, hodi hadi’a seguransa ai-han liuhusi mellora pratika agrikultura sira. Adisionalmente, DAK serbisu hodi kapasita feto Timor-oan sira sai hanesan atór ekonomia iha sira nia komunidade ne’ebé sira serbisu ba, buat ne’ebé importante duni tanba konsidera presaun sosiál no kultura ba feto sira hodi fó atensaun ba família no uma-kain.

USAID Timor-Leste's DAC Project supports improved nutrition and agricultural development
USAID Timor-Leste's DAC Project supports improved nutrition and agricultural development
USAID/Developing Agricultural Communities

Fó atensaun ba valór husi toos no merkadu hodi hadi’a kondisaun sosiál no ekonomia husi agrikultór sira ne’ebé partisipa, USAID nia projetu DAK uza maneira sira hanesan tuirmai ne’e: (1) Intródus teknolojia no ekipamentu ortikultura ne’ebé inovativu ba komunidade agríkola sira; (2) fornese formasaun ba partisipante agrikultór sira hodi prodús ai-han ne’ebé ho valór aas; Aumenta asesu ba merkadu sira no ajuda kria ligasaun. Liuhusi harii ligasaun entre agrikultór ki’ik ho komersiante bo’ot sira, agrikultór sira ne’e sei forsa liu tan bainhira sira ezije ba transportasaun ne’ebé di’ak no presu ne’ebé justu liu tan atu lori sira nia produtu sira ba merkadu.

Iha 2013, agrikultór hamutuk 349 mak partisipa iha USAID nia projetu DAK, agrikultór sira ne’e nia rezultadu produsaun dupla kompara ho tinan kotuk. Komunidade original sira aumenta sira nia produsaun total hamutuk 183% no sira nia rendimentu total hamutuk 186%. Agrikultór sira ne’ebé mak foun ba DAK iha 2013, aumenta sira nia produsaun no rendimentu rasik hamutuk 466% no 517%. Ba envolvimentu iha futuru, USAID nia projetu DAK identifika tan ona fatin hamutuk 27 hodi implementa projetu nia atividade sira.