Flag of Timor-Leste

DESKRISAUN PROJETU

Language: English | Tetun
Iha apoiu ba aselera dezenvolve ekonomia inkluzivu, USAID servisu besik ho governu no povu Timor-Leste hodi hadi’a produtividade agrikultura; enkoraja kompetisaun entre setór privadu sira; rezolve dezafiu sériu ba saúde Timor-Leste nian, partikularmente afeta ba inan no labarik; haforsa sub-nasionál, institusionál demokrátiku no prátika boa governasaun, inklui sistema kontra korrupsaun; proteje ambiente naturál; ajuda risku populasaun ne’ebe adota ba mudansa klimátiku.        
 
KREXIMENTU EKONOMIA NO NEGÓSIU 
 
80 persentu populasaun Timor-Leste depende ba   agrikultura subsisténsia ba sira nia moris, USAID foka liu ba aselera kreximentu ekonomia inkluzivu ba to’os nain ki’ik sira iha area rural nasaun nian. Ami nia parseria, inklui  ho governu Nova Zelándia no ConocoPhillips, suporta atividade atu hasae rezultadu husi nivel subsisténsia  no hadi’a rendimentu liu husi hasae produtividade agríkola no estabelese ligasaun ho merkadu. No mós, ami oferese treinamentu no informasaun ba uma kain sira iha area rural hodi hasae uma kain sira nia konsume ba ai-han ne’ebe iha nutrisaun.      
 
SAÚDE GLOBAL
 
Indikadór ba Saúde aumenta iha Timor-Leste maibé sei hanesan píor iha rejiaun Ázia pasifika, espesialmente ba feto no labarik. Tuir informasaun husi peskiza Saúde no Demográfiku Timor-Leste tinan 2009-10, Timor-Leste iha risku aas ba mortalidade inan no labarik iha Ázia sudeste (Kada 557 mate husi 100,000 ne’ebe moris no 64 mate husi 1,000 ne’ebe moris). Nasaun nia estatístiku saúde ne’ebe ladi’ak mai husi kobre imunizasaun ne’ebe menus, komplikasaun durante moris, no moras iha aten bok (Paru-Paru), diaréia, mak agravada husi mal-nutrisaun ne’ebe aas.  Maibé, nasaun iha ona progresu. Entre tinan 1990 no 2010, Timor-Leste atinje redús ona risku mortalidade ba labarik tinan lima ba kraik iha mundu. Entre tinan 2011 no 2013, USAID ajuda hasae kobertura ba DPT3 (diphtheria, whooping cough and tetanus), sarampu no vasinasaun polio husi infantíl kuaze porsentu 10 iha area ne’ebe mak determina, kontribui ba nasaun nia susesu eradikasaun ba polio iha tinan 2014.  Ho fundu husi Governu Australianu, USAID treinu servisu saúde sira hodi haforsa mortalidade, neonatal, labarik no servisu saúde reprodutiva, partikularmente iha area saúde. 
 
DEMOKRASIA, DIREITUS UMANUS NO GOVERNASAUN
 
Dezde Independénsia, Timor-Leste hasoru dezafiu bo’ot iha estabelesimentu estadu ida ne’ebe viavel no demokrasia ida ne’ebe reprezentativa. Maski nune’e, progresu komesa hala’o ho Timor-Leste hala’o ona eleisaun barak ne’ebe justu no livre, ikus liu mak iha tinan 2012.Maibe, Timor-Leste  sei falta sistema governasaun fundamental ne’ebe esensiál hodi bele responde ho adekuadu ba kiak no dezempregu ne’ebe sei as, sósiu-ekonomia desigualdade ne’ebe aumenta no konflitu ne’ebe seidauk resolve. Timor-Leste hasoru dezafiu iha mantein direitu umanus, hamenus impunidade no hasae asesu ba servisu públiku báziku. USAID servisu hamutuk ho governu Timor-Leste atu harii resilensia instituisaun demokrátiku no konsolida liu tan pratika sira boa governasaun nian. USAID mós servisu hamutuk ho judisiáriu iha Timor-Leste atu fasilita asesu ba justisa ba populasaun sira iha area rural.