Flag of Timor-Leste

Projetu Haforsa Reziliénsia Komunidade iha Oe-Cusse

Language: English | Tetun

Projetu nia Objetivu:

Hodi hadi’a kondisaun saúde no kualidade moris sidadaun Timor-Oan liu husi aumenta disponibilidade   no uza bee ne’ebe mós no seguru, hadi’a fasilidade sanitáriu, no haforsa koñesimentu ba prátika ijiene di’ak nian. 

Lokalidade:

Rejiaun Administrativa  Espesiál Oe-Cusse-Ambeno

Parseiru:

World Neighbors, Inc. (WN)

Projetu nia Durasaun:

Maiu 2015 – Maiu 2018

Akordu Kooperativu:

$1.6 millões

Xefe de Projetu:

Edd Wright

Diretór Rejionál ba Sudeste  Aziátiku

Bali, Indonesia

Email: ewright@wn.org

USAID nia Pontu Fokál:

Flavia A. da Silva

Espesialista Meiu-Ambiente no Infraestrutura

Email: fdasilva@usaid.gov

Lala’ok:

Rejiaun Oe-Cusse-Ambeno, parte osidentál illa Timor-Leste nian, kategoriza ho nivel produsaun ai-han ne’ebe menus, no moos laiha asesu adekuadu ba fornesimentu bee mós, no izoladu husi area sira seluk iha nasaun. Hanesan típiku area foho leten sira iha Timor-Leste, ekolojia ne’ebe frajil no hetan impaktu negativu husi prátika agrikultura tesi no sunu rai, ne’ebe moos fó ona impaktu negativu ba rekursu bee ne’ebe la sufisiente.  

Geografikamente, maioria komunidade mak hela iha areas remotas, foho leten, ho infraestrutura estrada ne’ebe ladi’ak no asesu durante tempo udan difisil tebes.. Menus bee matan mós, saneamentu, no prátika ijiene iha area sira rezulta ba problema saúde. Bee matan barak mak kontaminadu, rezulta moras ne’ebe bele da’et liu-husi bee hanesan diaréia, ne’ebe partikularmente afeta idozu sira no mós labarik sira ne’ebe tinan lima ba kraik.

ICRO Timor-Leste

 

Rezumu:

USAID ho World Neighbors servisu hamutuk ho Governu Oe-Cusse-Ambeno hodi hadi’a asesu ba bee mós no seguru no hadi’a prátika sanitáriu no ijiene iha Oe-Cusse-Ambeno, liu husi Projetu Haforsa Reziliénsia Komunidade iha Oe-Cusse. Rezultadu importante husi projetu ida ne’e sei inklui: proteje no konserva komunidade sira nia bee matan liu husi teknolojia mikro-basia Hidrográfika (Mikro - Daerah Aliran Sungai); hadi’a prátika sanitáriu no ijiene iha suku no eskola sira liu husi intervensaun Saneamentu Total Lidera husi Komunidade no intervensaun apropriadu sira seluk; no harii kapasidade organizasaun naun-governamentál lokál no organizasaun baze komunidade hodi sustenta rezultadu sira ne’ebe iha. Estabelese grupu poupa no kréditu sei aumenta komunidade sira nia rendimentu no abilidade hodi fornese fundu hodi bele mantein bee matan sira.    

Enkuantu projetu sei la konstrui estrutura fíziku ruma, projetu sei promove prátika sustentável iha konservasaun bee no ambientál liu husi uza jestaun mikro- basia hidrográfika no jestaun rekursu naturáis baze komunidade. Ne’e relasiona ho protesaun ba basia hidrográfika no rekursu bee nian, fasilita promulgasaun de lei konaba jestaun sustentável ba bee matan sira, kuda ai-oan, konservasaun rai, no hadi’a produtividade bee liu husi prátika agrikultura sustentável. Projetu moos sei fornese treinamentu ba komunidade lokál sira iha jestaun rekursu naturál komunidade hodi kapasita sira ba halo planu, implementa no mantein prátika jestaun basia hidrográfika sustentável. .

Atu hadi’a prátika sanitáriu, programa sei aplika aprosimasaun Saneamentu Total Lidera husi Komunidade hodi inisia koñesimentu komunidade atu konstrui no uza sira nia sentina rasik. Projetu moos sei hala’o promosaun ijiene ho komunidade no eskola sira iha area kobertura sira.