Flag of Timor-Leste

Reforsa Seguransa Ai-han no Nutrisaun no Redus Risku Dezastre liu husi Promosaun ba Konservasaun Agrikultura

Language: English | Tetun
 

Objetivu:

Atu hasa’e seguransa alimentár no nutrisaun família no hadi’ak vida rural liuhusi redusaun ai-han tanba kauza husi frekuénsia ne’ebé aumenta no bai-loron naruk.

Lokalidade :

Baucau, Ermera, Manatuto, and Manufahi Districts.

Parseiru:

Organizasaun Alimentár no Agrikultura Nasaun Unidas

Durasaun:

Abril 2013 – Abril 2015

Akordu Kooperasaun:

$xx

Parseiru nia Kontaktu:

Ruben Flamarique

Xefe Projetu:

Email: Ruben.Flamarique@fao.org

USAID nia kontaktu:

Mark Henderson

Economic Growth Director

Email: mahenderson@usaid.gov

Lala’ok: 

Total populasaun Timor-Leste liu porsentu 80mak depende ba agrikultura subsisténsia. Agrikultór rurál sira iha nasaun laran tomak hasoru limitasaun ne’ebé signifikante, inklui kondisaun klimátika ne’ebé la dun di’ak, inundasaun, erozaun, bai-loro naruk, asesu ne’ebé limitadu atu hadi’ak produtividade, merkadu no koñesimentu ne’ebé limitadu kona-ba pratika agrikultura ne’ebé di’ak liu.

FAO Program

 

Alende ne’e, Timor-Leste sofre husi degredasaun rai ne’ebé rápidu tanba ninia topografia foho, kondisaun tempu ne’ebé muda hela de’it, deforestasaun no pratika seluk ne’ebé la sustentável hodi negativamente afeta rai ne’ebé bele uza ba agrikultura. Atu responde ba dezastre naturais ne’ebé periodiku, Governu Timor-Leste husu ona asisténsia atu rezolve degradasaun rai no produtividade ai-han ne’ebé menus iha foho-leten.  Estadus Unidus nia asisténsia liuhusi inisiativa peskiza no dezenvolvimentu adaptasaun agrikultura iha Mudansa Klimátika (CCA), hanesan konservasaun agrikultura, sei ajuda Timor-Leste hodi bele responde di’ak liu tan ba dezastre naturais, partikularmente bai-loro naruk. 

Rezumu: 

USAID nia projetu Promosaun Konservasaun Agrikultura haforsa seguransa alimentár no nutrisaun família no hadi’ak vida rurál liuhusi  redusaun ai-han ne’ebé kauza husi frekuénsia ne’ebé aumenta no  bai-loro naruk grave ne’ebé asosiadu ho mudansa klimátika no variebilidade , rezulta ba aumenta iha produtividade agrikultura ne’ebé sustentável liu tan ba agrikultór Timor-oan sira.

USAID nia Projetu Promosaun Konservasaun Agrikultura identifika, teste, valida no hadi’ak teknolojia konservasaun agrikultura ne’ebé foun no pratika sira iha terrenu.  Projetu ne’e mós treinu traballadór ekstensionista senior iha distritu, koordenadór ekstensionista sub-distritu sira, traballadór organizasaun naun-govermentál, espesialista área espésfiku, treinadór prinsipál sira no mobilizador social sira hodi serbisu ho agrikultór sira iha Timor-Leste iha konservasaun agrikultura.

Liu husi projetu ne’e, USAID sosa no distribui pakote ferramenta toos nian, makina no instrumentu, material kuda nian, adubu, kompostu orgániku, etc ba agrikultór sira hodi bele kopia, atualiza no hadi’ak teknolojia konservasaun agrikultura sira. Adisionalmente, projetu ne’e kria konxiénsia entre formuladór polítika Governu Timor-Leste no ministériu sira ne’ebé relevante hodi liga sira ba instituisaun sira ne’ebé apropriadu no espesialista sira iha Indonesia ne’ebé ho kondisaun agro-ekolojikál ne’ebé atu hanesan no testamuña ona susesu konservasaun agrikultura ne’ebé signifikante. Alende ne’e, liu husi projetu ne’e, USAID ajuda dezenvolve parseria públiku-privadu hodi inisia kadeia fornesimentu ba input konservasaun agrikultura no liña merkadu hodi hein produsaun ai-han barak liu tan.

Dezde projetu ne’e hahu, ekipa agrikultór iha komunidade sira ne’ebé sai hanesan alvu hetan redusaun tempu ne’ebé presiza 40 porsentu hodi produz batar tékniku konservasaun agrikultura. Kuaze agrikultór 400 no tékniku na’in 30 husi governu Timor-Leste no ajénsia sira seluk hetan koñesimentu kona-ba tékniku konservasaun agrikultura no hatene kona-ba potensialidade husi tékniku sira ne’e hodi aumenta no mantein produsaun ne’ebé sustentável iha tinan tomak nia laran.